Voda jeste li razmišljali, pijete li vodu

Voda je potrebna, pojasnila je liječnica, za normalan rad probavnih organa (zatvor može biti znak dehidracije), živčanu aktivnost, optimalan rad bubrega, normalnu strukturu hrskavice zglobova i metabolizam kože.

Prevelika sinteza masti i njezino odlaganje u stanice zaštita je od dehidracije. Kod dehidracije više se luči histamin - regulator raspodjele vode u organizmu prema načelu prioriteta, pa treba preispitati dnevni unos vode kod alergija.
Nakon kisika, voda je na drugom mjestu vitalne važnosti za organizam. Od svih tvari, u našem tijelu najviše ima vode, koja je temeljna tvar i pokretač svih zbivanja u organizmu. Kod odrasle normalno uhranjene osobe voda čini više od 60% tjelesne težine, kod novorođene djece i do 75% tjelesne težine. Tako npr. osoba od 65 kg u tijelu ima oko 40 litara vode. Mozak (moždano tkivo), poglavito siva masa, ima čak 85% vode. Ostale su tvari u organizmu proteini, masti, ugljikohidrati, minerali.

S druge strane, osobe s prekomjernom težinom imaju manji postotak vode - od 40 do 50%. U stalnoj tjelesnoj vodi više je rastvorenih masti, proteina i ugljikohidrata i automatski manje vode. Žene u odnosu prema muškarcima imaju više masnog tkiva i manji težinski postotak vode. Također, starenje je praćeno smanjenjem količine vode u organizmu (sušenje organizma), a manje je izražen i osjećaj žeđi pa starije osobe zaborave popiti vodu.


Zašto nam je voda toliko važna?

Voda je otapalo i medij kojim se prenosi najveći dio hranjivih tvari i minerala, ali i odnose razgrađeni proizvodi metaboličke izmjene tvari, pojasnila je dr. Divković. Svaka se tjelesna funkcija nadzire i regulira prema dotoku vode. Temeljna jedinica našeg organizma je stanica, a njezine su pore najpropusnije za vodu koja je temelj njene građe.

- Voda se stalno gubi iz organizma pa gubitak mora biti nadoknađen. Bez hrane čovjek može živjeti jedan mjesec, a bez vode jedva jedan tjedan. Ona se gubi iz organizma preko kože isparavanjem, znojenjem, disanjem, stolicom i mokrenjem (1500 ml vode/24 h). Znaci dehidracije javljaju se već pri minimalnom gubitku vode od 2%, a to su: žeđ, umor, nedostatak energije, usporenost, razdražljivost, lošija koncentracija, blaga dezorijentacija (kod starijih osoba). Suha usta zadnji su vanjski znak krajnje dehidracije - rekla je ona.

Bol ili žgaravica zbog dehidracije

Zbog dehidracije se može pojaviti bol ili žgaravica u želucu budući da je voda nužna za stvaranje sluzi (98% voda) koja neutralizira agresivan učinak želučane kiseline. U uvjetima dehidracije povećava se krvni tlak. Na koštano-zglobnom sustavu dehidracija se najprije očituje promjenama na hrskavici. Voda je važna za zdravlje i lijep izgled kože jer čuva elastičnost i tonus, te usporava isušivanje i starenje kože. Ujedno potiče obnavljanje epitelnih stanica površinskog sloja kože.

- Organizam, na neki način, jedino vodu prepoznaje kao tekućinu. Čaj, kava, alkohol i umjetni napici ne mogu je nadomjestiti. Oni sadržavaju vodu, ali i neke dehidracijske tvari, npr. kofein, diuretik koji izvlači vodu iz organizma. Okus tih pića (gaziranih sokova) umanjuje potrebu za vodom. Inače, na Zemlji je samo 0,26% lako dostupne pitke vode. Hrvatska je po bogatstvu i dostupnosti vodenih izvora peta zemlja u Europi, tako da imamo 20 puta više rezervi vode nego što je godišnje potrošimo - rekla je dopredsjednica Udruge.



Zašto je voda važna i šta može prouzrokovati nedostatak vode u ljudskom tijelu?

Voda je temeljna tvar i najvažniji pokretač svih zbivanja koja se odvijaju u ljudskom tijelu. Kronični manjak vode u tijelu (kronična dehidratcija) izaziva najveći broj bolesti ljudskog tijela. Zapitajmo se – ako se tijelo sastoji uglavnom od vode, kako doći do svog gradjevnog materijala ako vodu ne pijemo redovito? Kronična tjelesna dehidratacija znači neprekidan nedostatak vode koji je uspostavljen već neko vrijeme. Kao i u slučaju svih drugih poremećaja usljed nekog nedostatka – kao što je nedostatak vitamina C kod skorbuta, nedostatak vitamina B kod beri-berija, nedostatak željeza kod anemije, nedostatak vitamina D kod rahitisa i dr. – najdjelotvorniji nacin liječenja je dodavanje sastojka koji nedostaje – vode. Eksperimentalno je dokazano da kada popijemo jednu čašu vode ona trenutno odlazi u crijeva i biva apsorbirana. Medjutim, tijekom pola sata se gotovo jednaka količina vode izluči u želudac kroz žljezdani sloj njegove sluznice. Ona izbija odozdo i odlazi u želudac, spremna za upotrebu pri razgradnji hrane. Probava čvrste hrane ovisi o prisutnosti obilnih količina vode. Kiselina prekriva hranu, enzimi se aktiviraju i hrana se pretvara u homogeniziranu tekuću smjesu koja moze proći kroz crijeva radi sljedeće faze probave. Sluz prekriva sloj žlijezdi u sluzokoži, koja je unutarnji sloj želuca. Sluz se sastoji od 98% vode i dva posto fizičkih «skela» koje zadržavaju vodu. U tom «vodenom sloju» koji se zove sluz, prirodnim se putem uspostavlja neutralno stanje. Stanice ispod njega luče natrijev bikarbonat koji biva zarobljen u vodenom sloju. Dok kiselina iz želuca pokušava prodrijeti kroz ovaj zaštitni sloj, bikarbonat je neutralizira. Rezultat ove reakcije je veliko stvaranje soli (od natrija iz bikarbonata i klora iz kiseline). Prevelika količina soli mijenja sposobnost fizickih «skela» u sluznici da zadržava vodu. Prevelika neutralizacija kiseline i odlaganje soli u ovom sloju sluzi čine ga manje homogenim i omogućavaju kiselini da dodje do sluznice, što uzrokuje bol.

Koja je dnevna potreba ljudskog organizma za vodom?

Svaki odrastao čovjek (uz uvjet da mu bubrezi funkcioniraju normalno i da proizvode mokraću) trebao bi da popije 6-8 časa od 2,25 dl vode dnevno 2 – 2,5 l. (jednu času pola sata prije jela i jednu času 2 – 2,5 sati nakon jela – ostatak po potrebi). Podešavanje unosa vode prema obrocima sprječava da zbog unosa hrane dodje do zgusnuća krvi. Kada krv postane zgusnuta, ona izvlači vodu iz stanica s kojima dolazi u dodir. Potreban je oprez zbog mogućnosti da dodje do gubitka soli iz tijela kad se poveća unos vode a unos soli ostane jednak. Nakon što nekoliko dana budete pili sest, osam ili deset casa vode dnevno, trebali biste poceti razmisljati da dodate malo soli svojoj prehrani. Počnete li noću osjećati grčeve u mišićima, sjetite se da vam nedostaje sol. Bolovi u mišićima koji nisu bili izloženi naprezanju obicno znace da u tijelu nedostaje soli. Takodjer, vrtoglavice i nesvjestice mogu biti znak nedostatka soli i vode u tijelu. Dodje li do toga, trebali biste takodjer poceti uzimati vise vitamina i minerala – posebno ako ste na dijeti za mršavljenje ili se slabo hranite. Trebali biste u prehranu ukljuciti povrce i voce zbog njihovih vitamina i minerala topljivih u vodi. Na svakih 10 casa vode (oko dvije litre) prehrani bi trebalo dodati pola cajne kasike soli – cca 3 grama. Trebali biste se i više kretati – vježbajte ili šetajte: mišicna aktivnost će uvući suvišnu tekućinu u krvotok i dio soli ce se izlučiti znojem i mokraćom. Nemojte predugo sjediti ili stajati u istom polozaju.
Mrkve su zbog beta karotena kojeg sadrže, nužan sastojak prehrane. Beta karoten je preteća vitamina A i apsolutno je neophodan za metabolizam jetre, osim sto je vazan za vid. Malo narančinog soka, zbog sadržaja kalija, takodjer bi trebalo dodati u tijelo. Zapamtite da više nije i bolje. Previše soka naranče će izazvati probleme. Ako je tijelo opterećeno kalijem, povećat ce se stvaranje histamina.

RO filtriranjem se prečiste i korisne tvari iz vode, kao npr. minerali?

Stanična membrana filtrira i odvaja vodu od njenog čvrstog sadrzaja i oslobadja je ostalih otopljenih tvari da bi stvorila slobodnu i korisnu aktivnu vodu prije njenog ulaska u stanicu. Membrana je razvila sustav po kojem molekule vode moraju biti «u jednom redu» prije nego sto mogu proci kroz membranu. Voda ulazi u stanicu brzinom od 0,003 centimetara u sekundi.Otopljene tvari ostaju za njom, a njihov ulazak u stanicu regulira slozen transportni sustav koji prepoznaje svaku tvar. To je nacin na koji tijelo prezivljava.

Šta se dogadja ukoliko pijemo čaj, kafu ili kola-napitke umjesto vode?

Prirodni simulator u kafi i caju vecim dijelom se sastoji iz kofeina, uz manje kolicine teofilina. To su simulatori sredisnjeg zivcanog sustava; istovremeno, oni su dehidracijska sredstva zbog svog jakog diurektickog djelovanja na bubrege. Jedna salica kafe sadrzi oko 85 miligrama kofeina, a jedna salica caja oko 50 miligrama kofeina. Kola-napitci sadrze oko 50 miligrama kofeina. Djelovanje kofeina se povremeno moze smatrati pozeljnim, ali neorestano uzimanje kofeinskih pica umjesto vode onemogucit ce tijelu koristenje punog kapaciteta stvaranja hidroelektricne energije. Takodjer ce dovesti do praznjenja energije smjestene u ATP-ima u mozgu i tijelu – sto je faktor koji moze doprinijeti smanjenoj mogucnosti koncentracije kod mlade generacije koja konzumira kola-napitke, ili sindromu kronicnog umora kao rezultata prevelikog konzumiranja kafe ksnije u zivotu. Preveliki unos kofeina ce na kraju iscrpiti srcani misic zbog njegove prevelike stimulacije.

Bolovi uzrokovani kolitisom, lumbago, bol u vratu, angiozni bolovi, glavobolje, stres i depresija, visok krvni tlak, povisena razina kolesterola u krvi, prekomjerna tezina, kronicni umor, samo su neki od simptoma dehidracije tijela.

Svijet sačinjava 75 % vode, ali samo jedan procenat vode je upotrebljiv za piće. Voda koju mi koristimo je ista voda od postanka svijeta. Isparavanjem sa površine zemlje u obliku vodene pare odlazi u atmosferu, gdje se hladi i u obliku kiše ili snijega vraća na zemlju. U atmosferi se nalaze tone prljavštine, koje se sa padavinama vraćaju zemlji. Godine progresa i ubrzanog razvoja su dovele do znatnog smanjenja, ali i zagadjenja izvora vode. Najveća zagadenja su u industrijskim zonama, te u poljoprivrednim područjima zbog upotrebe hemijskih sredstava i pesticida koji zagadjuju vodu.

Najčešća zagadjenja u vodi su hemijska zagadjenja, pesticidi, ugljeni i naftni fenoli, teški metali, olovo, bakar, hrom, kadmijum, živa i cink. Od termičkih zagadjenja su prisutne kisele kiše, izduvni gasovi automobila, radioaktivna zagadenja gdje nalazimo prisustvo stroncijuma i radijuma. Odakle se skupljaju zagadjenja takvog tipa? Površinske vode ( rijeke, jezera ) primaju veliku količinu otpadnih voda koje sadrže biološka, hemijska organska i neorganska zagadjenja. Na taj nacin se zagaduje zemljiste u okolini rijeka i jezera, što ima posljedice po šire okruženje.

Podzemne vode prolazeći kroz zemlju podliježu prirodnoj filtraciji, ali dio zagadjenja ostaje. Industrijska filtracija vode samo djelimično zadržava elemente štetne po organizam covjeka. Kuhanjem u vodi se uništava mala količina bakterija, a ostaju virusi, hemijska zagadenja i teški metali. Hlorisanje vode vrši zapravo dezinfekciju vode, ali hlor je štetan po zdravlje, a posebno kod djece u razvoju. Na kvalitet vode utječu sezonske geološke promjene, padavine, izvori korištenja i stanje vodovodnih cevi. Olovo, vinil-hlorid i mnoge druge kancerogene materije koje se nalaze u vodovodnim cijevima prodiru u pitku vodu. Ljudsko tijelo je sastavljeno iz 65 % vode i 24 elementa. Glavnu masu čine četiri elementa, a najvažniji su vodik i kisik koji ulaze i u sastav vode. Voda je osnov za sve hemijske, bioloske i mehaničke funkcije u organizmu. Godišnje čovjek unese u organizam oko 1000 litara vode, tj. dvije litre dnevno ili za prosječan zivot 60.000 litara. Voda je neophodna za sve funkcije u organizmu: - pravilan krvotok, rad mozga, razmjenu materija u organizmu ( metabolizam ), regulaciju tjelesne temperature, funkciju bubrega i urinarnog trakta, rad digestivnog trakta (želudac, crijeva i pravilno varenje), rad mišića i nervnog sistema, za transport hranljivih materija do svake ćelije, pravilnu funkciju zglobova i koštanog sistema, eliminaciju toksina iz organizma. Prosto, čovjeku kao i svim živim bićima nema života bez vode.
U tijelu novorodjenčeta prisutno je 80 % vode. U prvoj godini života ono utrostruči svoju tjelesnu težinu. Majke brižljivo odabiraju hranu, ali da li vode dovoljno računa o najvažnijem - čistoj vodi? Mala djeca su jako osjetljiva na zagadjenu vodu. U vodi se ne vidi rastvoreno olovo. Ono je bez ukusa i mirisa. Voda zatrovana olovom može dovesti do tragičnih posljedica pocevsi od biohemijskih promjena pri niskom stepenu zagadjenja, neuroloških promena pri srednjem stepenu i smrti pri ekstremno visokom stepenu zatrovanosti. Organizam malog djeteta apsorbuje olovo brže od organizma odraslih. Korištenjem vode u kojoj se nalazi olovo dovodi kod djece do ograničenja umnog razvoja, trajne razdrazljivosti, anemije, bolova u želucu, niskog rasta, poremećaja u ponašanju i smetnje u procesu učenja. U vodi susrećemo i minerale neorganskog porijekla, koji vodu čine " tvrdom ". Oni su štetni po organizam covjeka jer ih on ne može apsorbovati. Ljudskom organizmu su neophodni organski minerali koje on dobija iz namirnica biljnog i životinjskog porijekla.

Odrasla osoba tokom života unese oko 200 kg kamenja u organizam, a to su minerali neorganskog porekla. Šta se sa njima desava ? Da bi ih organizam izbacio neophodno je piti čistu vodu, kako bi se preko bubrega izlučili iz organizma. U protivnom taloze se, i dolazi do stvaranja kamena u žučnoj kesi ili u bubrezima. Takozvani kiseli kristali su minerali neorganske prirode koji se talože po zidovima krvnih sudova (arterije i vene) i zajedno sa masnoćama prave naslage (aterome), što vremenom sužava volumen krvnih sudova i dovodi do procesa arterioskleroze sa svojim posljedicama: povećanje krvnog pritiska (hipertenzija), a potom i infarkt srca, pluća, mozga. Smrtnost od bolesti kardiovaskularnog sistema je na prvom mjestu u svijetu. " Tvrda " voda lose utiče na nervni sistem pogotovu na ćelije mozga (neurone), oštećuje ih, a oni se ne regenerišu. 'Tvrda'' voda oštećuje koštani sistem, naročito velike zglobove i kicmu, i smanjuje im pokretljivost. Kancerogene supstance (radionuklidi ) radijum, stroncijum, prisutni u vodi dovode do pojave malignih oboljenja. Statistike pokazuju da se karcinomi debelog creva pojavljuju kod ljudi srednjih godina najčešće zbog dugotrajne upotrebe "tvrde vode". Radioaktivne supstance se ne mogu eliminisati iz organizma, već se kumuliraju u njemu. Prisustvo hlora u vodi dovodi do oštećenja nervnog sistema, posebno mozga i organa za varenje (želudac, creva). Takodje dovodi do ubrzanog starenja kože. U vodi se nalaze i razni mikroorganizmi koji se teško liječe, kao sto su amebe, salmonela, virusi i drugo.

Zimi treba dosta vode piti ali ljeti pogotovo

Vodu treba piti samo oprez!
Vodu uzmite ujutro jer se predvecer dodaje kemija. Evo ovako: ujutro napunite bocu vodom ili do podne i pijete tu vodu uvecer a ne onu direkt iz pipe. Boca mora biti svaki dan cista i osušena pa može se zato imati 2 :-D

vodu treba piti kad si žedan ali svakako ne zaboraviti piti vodu radi obaveza pa se desi da se cijeli dan popije samo čaša vode