Odlična pristupačna energetska hrana

How rice is made



Riža je osnovna namirnica u većini zemalja, važna žitarica kojom se hrani više od polovine svjetske populacije. Zdravstvene prednosti ove žitarice mogu se pronaći u više od 40.000 sorti, koliko ih je dostupno u svijetu. Dvije glavne vrste su integralna i bijela riža. Integralna zrna se ne obrađuju puno, zbog čega je njihova prehrambena vrijednost veća, dok je bijela riža obrađena tako da je mekinja ili vanjski dio uklonjen i ima manje nutritivnih vrijednosti. Riža se također može definirati i po dužini svakog zrna. U indijskoj i kineskoj kuhinji je uglavnom zastupljena riža dugog zrna, dok zapadne zemlje preferiraju zrna kratke ili srednje veličine. Ukoliko niste upoznati sa djelovanjem riže na zdravlje, krajnje je vrijeme

Obzirom da je riža bogata ugljikohidratima, djeluje kao gorivo koje pokreće tijelo i pruža mu potrebnu energiju, a doprinosi i normalnom radu mozga.

Konzumiranje riže je izuzetno korisno za zdravlje, samo zbog činjenice jer ne sadrži štetne masti, kolesterol ili natrij i sastavni je dio uravnotežene prehrane.

Izvrstan je izvor vitamina i minerala poput niacina, vitamina D, kalcija, vlakana, željeza, tiamina i riboflavina.

Obiluje otpornim škrobom, koji dolazi do crijeva u neprobavljenom obliku. Ona pomaže rast korisnih bakterija koje doprinose normalnoj stolici.

Kako je siromašna natrijem, smatra se da je riža najbolja hrana za osobe koje pate od visokog krvnog tlaka i hipertenzije.

Integralna, smeđa riža bogata je netopivim vlaknima koja mogu pružiti zaštititu od mnogih vrsta raka. Mnogi naučnici vjeruju da su ova, netopiva vlakna od vitalnog značaja za zaštitu tijela protiv kancerogena
.
Ljuska riže smatra se kao učinkoviti lijek za dizenteriju, a vjeruje se da znatno povećava apetit, liječi želučane tegobe i probavne smetnje

Medicinski stručnjaci smatraju da se riža u prahu može primijeniti za liječenje nekih oblika kožnih oboljenja.

Za smeđu rižu se smatra da sadrži visok nivo neurotransmitera, hranjivih tvari koje mogu spriječiti Alzheimerovu bolest u velikoj mjeri.

Ulje mekinja riže ima antioksidacijske karakteristike koje promiču kardiovaskularnu snagu smanjenjem nivoa kolesterola u tijelu.

Riža također može spriječiti i kronični zatvor. Netopiva rižina vlakna djeluju kao mekana spužva koja se može promicati kroz trakt brzo i jednostavno. Smeđa vrsta riže je bogata ovim vlaknima, ali je poželjno piti više vode uz ove vlaknaste namirnice kako bi se ublažili problemi sa zatvorom. Dijabetičarima se preporučuje da konzumiraju smeđu rižu umjesto bijele, koja sadrži nizak nivo glihemijskog indeksa. Samo jedna šalica smeđe riže dnevno pruža vam gotovo 100% vrijednosti mangana, koji pomaže u proizvodnji energije iz ugljikohidrata i proteina. Smeđa riža je izuzetno korisna za normalno funkcioniranje nervnog sistema i proizvodnju spolnih hormona

Moj prijedlog poveznica http://survival.aforumfree.com/

Zdravo, jednostavno i dostupno jelo

Jabuka - najzdravije voće na svijetu

Vjerujete li da je jabuka na naš jelovnik stigla ravno iz raja?

Da je ona simbol požude, ljubavi i vječne mladosti?

Ovi epiteti odražavaju ljudsko divljenje prema tom voću.

Već su stari Kelti smatrali da jabuka ima čudotvorna svojstva i da onaj tko uspije pojesti jabuku iz čarobnog vrta neće više nikad biti ni gladan, ni žedan, ni bolestan niti će ikad ostarjeti.

Naravno, u svakoj bajci ima istine.

Hvalospjevi jabuci potječu od njenog izvrsnog okusa i učinka na zdravlje.

Iako ona izravno ne liječi bolesti, njenim svakodnevnim konzumiranjem možete spriječiti pojavu mnogih zdravstvenih tegoba.

Stara engleska poslovica glasi, "an apple a day keeps the doctor away" - pojedete li jabuku ili još bolje dvije velike jabuke dnevno, učinit ćete mnogo za očuvanje vašeg zdravlja.

Voćka iz pretpovijesnog doba


Jabuka korijene vuče iz Europe, gdje je rasla kao divlje drvo još u pretpovijesno doba.

Pitoma jabuka potiče iz južnog Sibira i Azije, a već Grci i Rimljani uzgajali su brojne sorte.

Stablo jabuke može narasti i do 12 metara i ima razgranatu krošnju s jajolikim listovima.

Jabuka cvate u svibnju blijedo ružičastim do bijelim cvjetovima, a plodovi sazrijevaju od srpnja do listopada, ovisno o sorti.

Jabuka je danas među najrasprostranjenijim vrstama voća. Postoji oko 10 000 sorti jabuke, koje se međusobno razlikuju po okusu, slatkoći ili kiselosti, konzistenciji i sočnosti.


Riznica nutrijenata


Plod jabuke bogat je hranjivim sastojcima čija količina ovisi o vrsti i načinu uzgoja. Ona sadrži gotovo sve potrebne nutrijente.

U jabuci ima i do 40 mg vitamina C, potom vitamina A, E, B1, B2, B6 i beta-karotena. Ona sadrži i minerale kalij (100 do 180 mg) te kalcij, fosfor, magnezij i željezo.

Jabuka je bogata polifenolima - biljnim spojevima koji imaju snažnu antioksidativnu aktivnost. Sadrži kvercetin, kamferol, miricetin, katehine, antocijanine i još preko 20 antioksidanata!

100 grama jabuke sadrži 3,3 grama dijetalnih vlakana, što je više od deset posto preporučene dnevne količine.

Jabuka - mala apoteka


Zahvaljujući visokom udjelu ugljikohidrata, posebno fruktoze i glukoze, jabuka opskrbljuje organizam energijom i sprečava umor i gubitak koncentracije.

Zbog visokog sadržaja vitamina C i antioksidanata, jabuka ima snažno imunostimulirajuće djelovanje.

Upravo zbog toga jabuka je vrlo učinkovita u borbi protiv virusa, bakterija i slobodnih radikala.

Time štiti od prehlade i smanjuje rizik od karcinoma debelog crijeva.

Jabuka pozitivno djeluje i na srce i krvožilni sustav. Sprečava nakupljanje štetnih tvari u krvi, smanjuje povišeni kolesterol i začepljenje krvnih žila. Na takav način štiti od tromboze i ateroskleroze.

Zbog bogatstva pektina i celuloze, jabuka poboljšava probavu, stabilizira crijevnu floru te pomaže kod proljeva i zatvora.


Jabuka sadrži i monosaharid fruktozu, šećer koji smanjuje želju za slatkim, i ne izaziva promjenu koncentracije glukoze u krvi.

Novija istraživanja pokazuju da taninska kiselina sadržana u jabuci značajno utječe na metabolizam masti i onemogućuje njihovo taloženje u jetri.

Jabuka pozitivno utječe i na rad bubrega, jetre i žuči.

Njen utjecaj na lužnatost mokraće pomaže kod komplikacija u trudnoći.

Od bioflavonoida jabuka sadrži najviše antocijana, koji su koncentrirani u kori i daju nekim sortama jabuke crvenu boju.

Iz tog je razloga preporučljivo jesti jabuku s korom (to se ne odnosi na jabuke špricane pesticidima).

Antocijani imaju protuupalno djelovanje. Djeluju zaštitno na jetru i srce te sprečavaju nastanak karcinoma, a s druge strane potiču imunološki sustav.

Zahvaljujući kalciju i fosforu povoljno utječe na izgradnju kosti i zuba. Jabuka sprečava karijes te jača i štiti zubno meso i usnu floru.

Polaganim žvakanjem jabuke čiste se zubi i uništavaju štetne bakterije u usnoj šupljini.

Ona pomaže protiv karijesa čak i bolje nego pranje zuba! Pranjem uništavamo 60 posto bakterija u ustima, a jedenjem jabuke 90 posto.

Budući da sadrži i do 90 posto vode i nimalo masnoća, jabuka uspješno gasi žeđ i osvježava nakon napornog treninga.

U njoj se krije i triptofan - metabolički prethodnik serotonina - pa je u podizanju našeg raspoloženja uspješnija i od pločice čokolade.

K tome jabuka smiruje i ublažava neurozu i razdražljivost te je dobrodošla i kao sredstvo za smirenje i uspavljivanje.

Zdravstvene dobrobiti jabuke...
• jača imunitet
• potpomaže mršavljenju
• stimulira rad bubrega, jetre i žuči
• štiti od bolesti usne šupljine
• stimulira probavu
• štiti srce i krvne žile
• pomaže kod stresa, umora i nesanice
• štiti od bakterija i virusa
• sprečava nekoliko vrsta raka


Kupovanje i čuvanje


Kod kupnje birajte jabuke koje su čvrste, glatke i sjajne na dodir. Pazite da kora bude čvrsta i neoštećena.

Iako ih možete pronaći u trgovinama tijekom cijele godine, jabuke su najbolje u razdoblju od listopada do travnja.

Jabuka je voće koje dugo može ostati svježe.

Ako imate podrum, možete ih čuvati u drvenim sanducima, ali im osigurajte manje svjetla, stabilnu temperaturu, prozračnost i dovoljno vlage.

S vremena na vrijeme jabuke proberite kako bi uklonili one koje su s vremenom počele truliti.

U hladnjaku ih možete čuvati u odjeljku za povrće nekoliko tjedana. Važno ih je čuvati u papirnatoj ambalaži, jer oslobađaju plin etilen, koji pospješuje zrenje ostalog povrća ili voća koje čuvate u hladnjaku.

Ako jabuke držite na osvijetljenom mjestu, prije dozrijevaju, a ako se nalaze na suhom mjestu bez dovoljno vlage, plodovi će izgubiti vlastitu vodu i smežurat će se.

Priprema jela s jabukama


Jabuka se najčešće jede sirova, ali se i peče, kuha, suši, prerađuje u sokove, marmelade, džemove, želee, a poznat je i vrlo cijenjen jabučni ocat.

Jabučni se ocat dobiva vrenjem jabuka ili jabučnog soka. Konzumira se najčešće u salati ili kao napitak pomiješan s medom i vodom. U alternativnoj medicini koristi se za liječenje mnogih bolesti.

Svježe jabuke jedite pola sata prije ili nekoliko sati poslije obroka.

Budući da jabuka sadrži veliki postotak vode u kojoj su otopljeni hranjivi sastojci, prolazi kroz želudac za 15 do 20 minuta pa se brzo resorbira. Jedete li jabuku s drugom hranom, osobito masnom i bogatom bjelančevinama, zajedno s njima zadržat će se u želucu i nekoliko sati.

U domaćinstvu se jabuke često upotrebljavaju kao nadjev za pite, savijače, torte, krustade i palačinke.

Kao jednostavna dječja poslastica jabuke se često pripremaju narezane na ploške, obučene u tekuće tijesto, pržene i posipane cimetom i šećerom. Poznate su pod imenom jabuke u tijestu ili – po domaći – jabuke "u šlafroku".

Jednako se konzumiraju i svježe pokapane limunovim sokom, kao dio voćnih salata ili kuhane kao kompot.

Jabuke se mogu narezati na tanke ploške i sušiti na suncu ili u pećnici na 70°C, čime postaju ukusni voćni čips.